Kad posao ubija: STRES CRPI NAŠE TIJELO I EMOCIJE

Posao na kojem ste izloženi jakom stresu može izazvati visok krvni pritisak i zadebljanje srčane stijenke. To vas čini podložnijima srčanim bolestima i srčanim infarktima. Nađite načine za ublažavanje stresa, potražite posao u kojem možete imati više kontrole nad svojim radom i učinkom, vježbajte, smršavite ako je to potrebno i nastojte imati pozitivan stav da biste pridonijeli smanjivanju opterećenja vašeg srca.

Uzrok stresa može biti tjeskoba, uzrujanost zbog stvari koje su vam se dogodile ili zbog pretjeranih zadataka i odgovornosti postavljenih pred vas. Budući da stres može naškoditi vašem fizičkom zdravlju i spriječiti vas u ostvarivanju poslovnih zadataka,važno je naučiti snalaziti se u osjećajima tjeskobe i uznemirenosti koji dovode do stresa.

Majka, koja se budi svaka dva sata da bi nahranila svoje novorođenče, radnik koji mora raditi dvostruku smjenu, medicinske sestre u noćnim smjenama, stolar koji radi 16 sati dnevno sedam dana u sedmici dva mjeseca da bi završio neki posao i student koji ima naporan raspored predavanja i priprema za ispit i uz to radi – sve su to ljudi blizu granica svojih fizičkih mogućnosti ili su ih već prešli.

Do stresa također može doći ako je neko jednostavno previše opterećen, kao što je roditelj koji ima 40-satnu radnu sedmicu, vodi brigu o kući i pohađa neki tečaj. Ako se takva vrsta ubrzanog rasporeda gomila nekoliko mjeseci ili godina osoba će vjerovatno patiti od fizičkog stresa.

Anksioznost i depresija

Vaše tijelo reagira na stres izlučivanjem hormona adrenalina kortikosteroida.Ti hormoni pomažu tijelu reagirati na ekstremne situacije. No kad se izlučuju u velikim količinama kroz dugo vremensko razdoblje, iscrpljuju vaše tijelo – i vaše emocije. Ljudi pod stresom često doživljavaju emocionalne i osobne promjene, kao što su pojačana anksioznost, razdražljivost i depresija.

U mnogim situacijama ne možete spriječiti stres. No ako je moguće, barem pokušajte promijeniti situaciju kako biste ga ublažili. To bi moglo značiti odustajanje od neke aktivnosti ili odgovornosti, ili biste trebali s nekim podijeliti obaveze. Emocionalni stres se često može smanjiti, katkad samo uz promjenu stava.

U nekim slučajevima emocionalni stres može pomoći pri motiviranju nekoga da se potrudi promijeniti situaciju kakvu ne treba tolerirati, kao što je nasilje u porodici ili nerazumni zahtjevi pretpostavljenog. Situacije nad kojima nemate nikakvu kontrolu, kao što je smrt bližnjih, otkaz na poslu ili teški financijski problemi, mogu biti najteži oblici stresa s kojima se suočavate.

Kako ublažiti stres

No stres izazvan takvim situacijama može se ublažiti. Kada prođu emocionalne reakcije, vi prihvatite ono što se dogodilo i nastavite sa svojim životom. Za kontroliranje reakcija na stres i razumijevanje vlastitih emocija potrebna je praksa. U takvim situacijama pokušajte prihvatiti neizbježno i promijeniti svoj stav kako biste ublažili stres i spriječili da vam šteti zdravlju.

Određene tehnike mogu vam pomoći pri ublažavanju stresa (vježbe disanja, sport… ). Postoje i drugi načini opuštanja. Mnogi ljudi „pobjegnu“ uz dobru knjigu ili zabavan film, namakanjem u toploj kupki ili slušanjem umirujuće muzike. Oni koji su odgojeni u vjerskom duhu često otkrivaju da je molitva ili meditacija izvrstan način ublažavanja stresa.

Tjelovježba može biti način liječenja i način prevencije stresa. Tjelovježba pridonosi načina opuštanju napetih mišića, a tijelo se lakše snalazi s viškom stresnih hormona. Opasni načini ublažavanja hroničnog stresa su upotreba droga i alkohola, kockanje ili prekomjerna upotreba lijekova koji se mogu dobiti na recept. Takvi pokušaji ublažavanja stresa samo uzrokuju nove probleme.

Alkohol je najčešće sredstvo koji se u našem društvu pokušava ublažiti stres, a potom slijedi nikotin i lijekovi na recept koji izazivaju ovisnost. Takva sredstva mogu izazvati teške zdravstvena probleme, a neće izliječiti stres. Ako je stres izrazito jak, razgovarajte s doktorom, može vam dati određene smjernice ili vas uputiti na specijalista za mentalno zdravlje.

(Erna Mušić, viša medicinska sestra u Zdravstvenoj ustanovi “Lječilište Gata Bihać”/aura.ba)

Komentari

komentara