KAKO POČINJEMO LAGATI I ZAŠTO LAŽEMO?

 

Često, manje laži postaju veće i dovode nas do lažovčine…

Možda ste i primijetili da mali čin nepoštenja kod nekih ljudi vremenom prerasta u veći. Na primjer, osoba koja je sklona da govori male, suptilne neistine, postepeno počinje da smišlja sve veće i veće laži, bez trunke srama. Stručnjaci tvrde da za to postoji biološki razlog.

“Svaka mala laž koju izgovorimo uvježbava naš mozak da dopušta neiskrenost, pa nam je tako u budućnosti još lakše da izgovaramo veće neistine” navodi jedna studija koja upozorava da male neiskrenosti mogu dovesti do velikih zločina

Nova studija, oslanjajući se na empirijske podatke, tvrdi da se učestalost govorenja laži i nečasnog ponašanja povećava usljed ponavljanja, te da se u budućnosti sve više produbljuje.
Zaista, naučnici su dokazali da svaki put kada neko izgovori i najmanju laž, dolazi do promjene unutar mozga. Naime, ponavljanjem laži umanjuje se osjetljivost u predkelu amigdale (grupe nerava povezane sa osjećanjima), koje počinju umanjeno da reaguju na laži i nepoštenje. Na taj način laganje postaje lakše za pojedinca, jer je svoj mozak već “prevario”.

Dr Tali Šarlot takođe navodi da empirijski možemo da potvrdimo postojanje biološkog mehanizma.

“Bilo da je riječ o prevari, neiskrenosti, dopingu ili finansijskoj prevari, prevaranti često navode da su njihovi u početku mali činovi nepoštenja vremenom eskalirali, te da su se iznenada našli u situaciji da počinjavaju velike zločine.”

Komentari

komentara