NARODNA I VJEROVANJA I OBIČAJI U BIH VEZANI ZA STEĆKE: SPAS ZA NEROTKINJE, SIROTINJU I SLIJEPE

U nekim selima stećke su strugali i dubili radi uzimanja kamene prašine, koju su žene nerotkinje mutile u vodi i to pile, vjerujući da će im to pomoći. Neki su tu kamenu prašinu oblagali na oboljele oči u uvjerenju da će im to pomoći u njihovoj nevolji.

Zanimljiovo je da u mnogim krajevima u BiH u narodu postoji vjerovanje da su stećci ljekoviti. U Rastičevu kod Kupresa, u zapadnoj BiH, u određeno doba godine stoku tri puta provode oko jednog stećka da bi ona te godine bila zdrava i debela.  U još nekim selima, kao npr. u okolini Zenice, neki seljani vjeruju da obilaženje stećka pomaže da konj ili goveče promokri.

U nekim selima stećke su strugali i dubili radi uzimanja kamene prašine, koju su žene nerotkinje mutile u vodi i to pile, vjerujući da će im to pomoći. Neki su tu kamenu prašinu oblagali na oboljele oči u uvjerenju da će im to pomoći u njihovoj nevolji. Kako je piasao Boris Radaković, u tu svrhu mnogo je korišćen veliki stećak u Vitezu, zvani Starac-kamen. Katolkinje-nerotkinje iz Gornjih Korićana (pod Vlašićem) posjećuju „Grčko groblje“ u Donjim Korićanima, vjerujući da će im to pomoći da zatrudne i da rode.

Istraživač stećaka Šefik Bešlagić u više slučajeva je ustanovio da mještani poneki stećak, obično onaj koji se po položaju ili dimenzijama ističe, povremeno okreče, zbog čega se onda on naročito ističe i izdaleka vidi. To čine u uvjerenju da će spriječiti štete od grada, ako ih to zadesi, ili da će ih obići suša, ili da im ljetina neće pretrpjeti štete od velikih kiša.

Vrlo je zanimljivo da se za krečenje odabranog stećka obično angažuje djevojka koja je siromašna i bez roditelja. Za posao koji ta sirota djevojka obavi, krečeći stećak više puta u toku godine, da bi to bio spas od nevremena, seljani djevojku daruju najčešće odjevnim predmetima.

Negdje vjeruju da će kiša pasti ako se iz groba ispod stećka izvuče jedna kost i stavi na ledinu, pa to čine kada ovlada suša. Vjeruju da se ispod nekih stećaka nalazi „blago“ (zlatni novac i nakit) zbog čega ispod njih ponekad uoči Blagovijesti izbija plamen.

U Žepi narod i danas vjeruje da nije dobro dirati mramorove, jer da se od toga može razboljeti i umrijeti, zatim da se u nekim kućama „ prikazivalo“ zbog toga što su u njihovim temeljima bili uzidani stećci. Osim toga, na nekropolama se može „ograisati“, posebno noću, a ako se lovi u mramorju može se dogoditi da puška opali u samoga lovca.

Postojao je i zanimljiv običaj da se narod u raznim prilikama okupljao na nekropoli i u njenoj neposrednoj blizini, a u nekim krajevima se to i danas čini. Tako su se, npr. u slučajevima opasnosti od nevremena stanovnici obližnjih sela okupljali i obavljali zajedničke molitve.

Negdje su se u tu svrhu okupljali hrišćani, a negdje muslimani. Zbog toga se neka od tih mjesta i danas nazivaju imenom molitvišta. Neka od tih mjesta nose ime igrišteili trzan i na njima se i danas održavaju narodna veselja. Toponim trzan je znak arhaičnog slovenskog kulta sunca. Pod tim imenom se smatra čist prostor u blizini naselja, ili trg koji služi za takmičenja i druge vrste zborovanja.  (aura.ba)

Komentari

komentara