Ono smo što jedemo: Od ananasa tijelo miriše, a od bijelog luka, brokula, crvenog mesa – smrdimo!?

Koliko treba vjerovati tvrdnji “ti si ono što jedeš”. Drugim riječima, šta god stavili u usta, to nešto će naći način da izađe iz tebe. Čini se da ovo nije samo naša percepcija, već istina.

Kada sam imala 19 godina, imala sam dečka koji je iz zdravstvenih razloga odlučio da jede bijeli luk svakoga dana. Kada me je obavijestio o tome, na neki način mi je zvučalo uredu – bijeli luk je ukusan, odličan je protiv virusa, a ja generalno nemam problema sa zadahom dok god dolazi iz usta osobe koju volim. Ova odluka se činila kao odličan dodatak njegovoj ishrani koja se uglavnom svodila na pastu sa različitim sosevima.

Međutim, nakon par nedjelja, postao je drugi čovjek. Širio je nepodnošljiv smrad, ne samo iz ustiju, već i ispod pazuha, stopala, vrata i kose. Jasno se sjećam da sam ga poljubila u obraz i osjetila jaku aromu koja je nedodoljivo podsjećala na miris donjeg sloja kontejera u sred ljeta.

Oko sebe je ispuštao oštar miris bijelog luka, iz svake pore na tijelu. Bijeli luk je morao da ode iz njegovog života. Postavila sam mu uslov: bijeli luk ili ja.

Na kraju je izabrao da izbaci bijeli luk, ali zbog sjećanja na tu fazu, od tada vjerujem u tvrdnju “ti si ono što jedeš”. Drugim riječima, šta god stavili u usta, to nešto će naći način da izađe iz tebe. Čini se da ovo nije samo naša percepcija, već istina.

Izgleda da je bijeli luk glavni krivac kada govorimo o hrani zbog koje smrdimo, isto kao što to jesu crni luk i kari, ali, postoje i namirnice za koje je malo teže predvidjeti da će naći svoj put do pazuha. Studija objavljena u žurnalu Medical Hypotheses kaže da paradajz sadži hemikaliju koja se naziva terpen, a koja pospješuje jaki miris znojavih pregiba na tijelu. Ovo možda nije problem za osobu koja miriše divno, ali za lika koji sjedi do tebe u javnom prevozu i miriše čudno, ovi podaci mogu biti vrlo korisni.

Doktorica neuropatije Erika Metlak na naše pitanje – da li zaista treba da brinemo o ishrani i našem mirisu, objašnjava:

  • Veza između hrane i mirisa tijela je razultat interakcije nekoliko faktora koje se dešavaju u procesu od nekoliko faza. Prvo, imamo hranu, koja ima sopstvene hemijske karakteristike i miris. Kada je unesemo u organizam, tijelo razlaže hranu na manje komponente. U tom procesu koristi različite prirodne enzime – kaže ona.

 “Mirisna” hrana

Ovo možda može da objasni zato su neki ljudi osjetljiviji na ovaj problem od drugih. Ali to nije sve.

– Kada hrana prođe kroz metabolički proces, ostaci izlaze iz tijela preko znoja, i tu reaguju sa zdravim bakterijama koje žive na koži. Genetika svake osobe određuje aktivnost enzima, sposobnost razlaganje hrane i aktivnost zdravih bakterija na koži, tako da su veze između određene hrane i mirisa učestalije od drugih – kaže.

Erika kaže da, pored bijelog i crnog luka, “hrana koja najčešće izaziva smrad jeste povrće poput brokolija, karfiola i kupusa. Tu je i crveno meso.”

Njen savjet potvrđuje i članak sa sajta Salon, koji kaže da eliminisanjem određenog povrća (karfiola, brokolija i špargle), belog i crnog luka, žene mogu poboljšati miris intimnih zona. Izgleda i da vegetarijanci imaju bolji položaj od mesoždera. Meso, alkohol i cigarete rezultiraju u gorkom otrovu.

Gledano sa pozitivne strane, postoji hrana od koje možete mirisati bolje. Muškarci možda ne znaju, ali su magazini poput Kosmopolitena i Glamura mnoge radoznale djevojke upoznali sa tim da će im tijelo mirisati ljepše ako budu jele ananas.

Nikada nije jasno naznačeno koliko često i koliku količnu ananasa treba pojesti, niti kako smo saznali da ananas ima takvo svojstvo. Seksolog dr. Robert Morgan Levres i još nekoliko “eksperata” tvrde da je glasina o ananasu provjerena i dokazana činjenica, ili je blizu činjenici.

I za kraj da kažemo da ponekad stvari nisu tako jednostavne – miris nje samo direktan odraz onoga što vam se nalazi na tanjiru, naš sistem za varenje nastavlja da dorađuje miris na svoj način. Zato – sve je istina. Mi smo ono što jedemo. Možda će sada oni koji “smrduckaju” naučiti na šta treba da obrate pažnju.

(aura.ba)

 

Komentari

komentara