OSNOVE PREVENCIJE: Znate li koje su granice povišenog pritiska?

Dijagnoza hipertenzije postavlja se kada je krvni pritisak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz dulje vrijeme. No, trebaju li nas brinuti i granične vrijednosti povišenog pritiska, i koje su najbolje mjere prevencije?

Hipertenzija može uzrokovati bolesti srca, mozga, oka i bubrega, odnosno može dovesti do srčanog ili moždanog udara te zadebljanja stijenki krvnih žila (ateroskleroze). Od nje pati barem petina ukupne populacije!

Zašto je danas veći broj osoba koje pate od povišenog pritiska? Prvenstveno jer su se snizile granice, ljudi češće idu na kontrole, ali i manje se kreću, debljaju se, koriste rafiniranu hranu koja ima više soli, rade po cijele dane i izostave fizički i psihološki učinak kretanja u prirodi, što je nužno za svačiji organizam. Povećava se masnoća, krvne žile postaju kruće, a samim time treba biti veći pritisak da protjera krv kroz te žile.

Stanje pritiska je optimalno ako je sistolički manji od 120, a dijastolički manji od 80.

Pritisak je normalan ako je sistolički manji od 130, a dijastolički manji od 85. Inače, granične vrijednosti za sistolički pritisak se kreću između 130 i 139, a kod dijastoličkog  između 85 i 89. U tom slučaju ponovno ga kontrolirajte kroz jednu godinu.

Gdje je pritisak na granici, potrebno je samo promijeniti način života. No, ako je značajno povišen, onda je potrebno uzeti i lijekove.

Kod svakog povećanja pritiska obavezno treba posjetiti liječnika. Različite su terapije i medikamenti koje preporučuju medicinari i farmako industrija

Početak povišenog pritiska

Prvi znak hipertenzije podrazumijeva sistolički pritisak između 140 i 159, a dijastolički između 90 i 99. Preporučuje se kontrola za dva mjeseca.

Opasnije povišenje pritiska

Drugi stepen hipertenzije podrazumijeva sistolički pritisak između 160 i 179, a dijastolički između 100 i 109. U tom slučaju biste trebali redovno kontrolirati pritisak kod liječnika.

Po život opasno povišenje

Treći stepen hipertenzije podrazumijeva sistolički pritisak od 180 naviše i dijastolički od 110 naviše. Preporučuje se liječnička pomoć!

Šta s graničnim vrijednostima

Arterijska hipertenzija je povišen krvni pritisak, i to veći od prosječnih dogovornih granica među liječnicima. U zadnjih 10 godina smatra se da taj pritisak ne smije biti viši od 130/95, a i to se već računa kao granična arterijska hipertenzija. Ipak, takve granice treba uzeti s rezervom. Neki liječnici daju primjer muškarca od 80 godina koji ima tvrde krvne žile i dobro funkcionira s višim pritiskom. Kod takve osobe je nepotrebno i nepoželjno snižavati krvni pritisak na idealan. Odlučili mu se skinuti taj pritisak s hrpom lijekova, učinak se postiže, ali onda se taj isti muškarac može rušiti, pasti i nastaje puno veći problem.

Kako ispravno izmjeriti pritisak?

1.Opustite se. Mirno sjedite sa stopalima na tlu.
2. Temperatura u prostoriji u kojoj mjerite krvni pritisak ne smije biti niti previsoka niti preniska.
3. Ruka na kojoj mjerite pritisak mora biti položena na tvrdu podlogu i u nivou srca.
4. Pripazite da je ‘manšeta’ za mjerenje odgovarajuće dimenzije i da je pravilno postavljena.
5. Prije mjerenja nemojte pušiti, ni piti crnu kafu.
6. Ukoliko uzimate terapiju, pritisak mjerite prije i nakon uzimanja terapije.
7. Mjerite pritisak najmanje u dva navrata u jednom danu (ujutro i navečer). Svaki put izmjerite pritisak dva puta s razmakom od tri do pet minuta između mjerenja.
8. Zapisujte vrijednosti kako biste mogli izračunati srednju vrijednost kroz odgovarajući period.
9. Stanje pritiska određuje se računanjem prosječne vrijednosti kroz određeni vremenski period (mjesec dana).

(aura.ba)

Komentari

komentara