Pješčane piramide između Miljevine i Foče: MISTERIJ FOČANSKIH PIRAMIDA

Turistička signalizacija, na ulazu u Foču, pokazuje da se piramide nalaze na devetom kilometru od Foče

O fočanskim piramidama se ne zna mnogo. Nauka kaže da su nastale ispiranjem pjeskovite gline kroz milione godina, no, za stanovnike okolnih sela one su djelo iznenadne katastrofe. Vjeruje se da piramide, ili nekakva sila oko njih, čuva selo od grada, suše, bujica i zemljotresa

Vilenjaci ili čarobnjaci, vjetrovi ili orkani, šta god da ih je napravilo, mora da je utrošilo veliko umijeće.

„Kalinovičkom cestom“, ili starim drumom Foča – Miljevina, u nekad prepunim i veselim Šljivovicama, a u kojima je nakon posljednjih stradanja ostala da živi tek baba Jelka, i još pokoji penzioner, vjekuju pješčane piramide za koje geografi i geolozi tvrde da su jedinstvene u Evropi.

„Đavolska varoš“ i američki Kolorado

Fočanske piramide neki porede sa onim u Srbiji, u opštini Kuršumlija, koje tamošnji stanovnici još zovu „Đavolska varoš“ i koje onomad predstavljaju pravu turističku atrakciju. Za neku su iste, a možda i ljepše, od onih u Koloradu, u Americi…
O fočanskim piramidama se ne zna mnogo – ni kada ni kako su nastale. Miloš Drušković (80), za ovaj prirodni biser usred fočanske vrleti zna otkada i za sebe. I, kaže, niti se „tiču niti miču“. Kakve su takve su.

Nauka kaže da piramide, koje narod ovog kraja naziva još i urvama, nisu nastale od kamena, nego ispiranjem pjeskovite gline kroz milione godina. Kape piramida imaju kamene ploče na vrhu koje sprječavaju njihovo raspadanje i urušavanje.

Ipak, rijetki stanovici okolnih sela sa ovom naučnom teorijom o postanku često se ne slažu – za njih su piramide nastale u nekoj iznenadnoj katastrofi, djelovanjem natprirodnih sila, jer ako je erozija u pitanju, zašto one ne nastanu danas, na nekom drugom mjestu.

Sačuvana je i priča o nezapamćenom nevremenu, kada je kiša padala bez prestanka, kada se sve unaokolo urvalo, pa su zato nastale ogromne urve. O okolnim selima se još vjeruje i da piramide, ili nekakva sila oko njih, čuva selo od grada, suše, bujica i zemljotresa. U njihovom podnožju, a neke piramide prelaze visinu od 150 metara, rastu džinovske, skoro endemske bukve i hrastovi, koje niko ne dira.

Zapisi profesora Deroka iz 1939.

O kakvoj ljepoti se radi, dovoljno je spomenuti da su kod piramida snimani filmovi „Kapetan Leši“ i „Vinetu“ prije oko četrdesetak godina. A ovo bogatstvo i ljepotu spominje i prof. Dragutin Deroka u knjizi „Drina, geografsko-turistička monografija“ još 1939. godine.

Put iz Miljevine ili Foče koji vodi do Pješčanih piramida dijelom je asfaltiran, a dijelom toliko izrovan da oni koji se zapute ka ovom mjestu, često zažale što im je takva ideja uopšte pala na pamet. Najsigurnije je, barem nekoliko kilometara prije piramida, prepješačiti, ili se pomiriti sa sudbinom i ne ljutiti se ako na putu do fočanskih piramida izgubite auspuh, ili probijete karter.

Tri kilometra od piramida nalazi se selo Rataji s ostacima kule i odžaka porodice Čengić – jedne od najstarijih bh. porodica.

(aura.ba)

Komentari

komentara