Prim. dr. Muhamed Hasanbegović: MIGRENSKA GLAVOBOLJA

Piše: Prim. dr. Muhamed Hasanbegović

Glavobolja je nesumnjivo jedan od najčešćih simptoma, te je susrećemo ne samo kod mnogih kranijalinih oboljenja, nego i kod oboljenja drugih organa i kod općih oboljenja. Za prekid napada ordiniraju se lijekovi koji podižu prag boli, smanjuju vazodilataciju (proširenje krvnih sudova), te lijekovi koji smanjuju krvni pritisak, što je u nadležnosti ordinirajućeg ljekara. Kod ovog oboljenja veoma je važna i psihoterapija

Nijedna druga bol nije čovjeku tako neprijatna, a nerijetko ni tako dugotrajna kao što je glavobolja. Pomislimo samo koliko puta zbog glavobolje ljudi ne mogu na posao ili ih glavobolja smeta pri radu, koliko lijekova uzimaju i koliko su često potrebne različite pretrage da bi se objasnio uzrok njihovih tegoba. Rijetko ćemo naći čovjeka koji nikada nije imao glavobolju. Govorimo li o glavobolji, mislimo na bolne senzacije prvenstveno u području gornjeg dijela lubanje.

Postoje različite vrste glavobolja: vaskularne glavobolje migrenskog tipa,  glavobolje zbog grča mišića, kombinirane vaskularne i mišićne glavobolje, konverzivne (hipohondrične ili psihogene glavobolje), glavobolje zbog upalnih procesa u glavi, glavobolje zbog očnih oboljenja, glavobolje zbog ušnih oboljenja, glavobolje zbog upale nosa i sinusnih šupljina, glavobolje zbog zubnih oboljenja, glavobolje zbog traume, tumora ili upale i neuralgije kranijalnih živaca. Psihički faktori su inače značajni i kod vaskularnih i kod mišićnih glavobolja.

Obiteljsko oboljenje

Vaskularna glavobolja migrenskog tipa (migrena) je samo vodeći simptom opširnih funkcionalnih poremećaja koji imaju slijedeće karakteristike: ponavljanje u napadima, raznolikost simptoma, raznolikost učestalosti, trajanja, toka i jakosti napada, te povezanost sa stresnim situacijama. Učestalost migrene kreće se od jedan do 22 procenta u općoj populaciji. Skoro polovina bolesnika sa migrenom se ne obraća liječniku. U najvećem procentu (do 80%) migrena je obiteljsko oboljenje.

Migrenska glavobolja se javlja u svim dobnim, socijalnim i ekonomskim skupinama. Može započeti bilo kada, od dječije dobi do klimakterija, a najčešća je u razdoblju adolescencije. Napadi vaskularne glavobolje ponavljaju se u različitim vremenskim razmacima, na primjer, svakog dana u sedmici dva puta sedmično, jednom u nekoliko mjeseci, samo tokom menstruacije ili tri puta u životu. Napadi mogu trajati nekoliko minuta, ali i više sedmica. Napad najčešće počinje ujutro, a prestaje uveče. Obično se ne javlja noću, za vrijeme spavanja.

Zanimljivo je da osobe sa migrenom imaju neke zajedničke crte ličnosti kao što su savjesnost, plašljivost, osjetljivost i težnja ka savršenstvu, što neminovno ima za posljedicu osjećaj nesigurnosti i napetosti, te nezadovoljstvo sobom i svojom okolinom. Kod ovih osoba, u nepovoljnim životnim situacijama, koje predstavljaju izvor stresa, zaštitni mehanizmi otkazuju, te se javlja vaskularna reakcija koja postane tako bolna da „odvuče“ osobu od frustrirajuće situacije.

Napad migrene se odvija u dvije faze: faza prije glavobolje i faza glavobolje. U prvoj fazi, koja obično traje samo nekoliko minuta, rijetko više od jednog sata, najčešće se javljaju smetnje vida, govorne smetnje i jednostrano trnjenje. Ova faza se javlja samo kod 10 do 15 procenata ljudi koji imaju migrenu. Za drugu fazu karakteristična je glavobolja koja je obično u početku jednostrana, a kasnije opća.

Lokalizacija glavobolje

Bol karakteristična za sve vaskularne glavobolje je oštra, duboka i pulsirajuća. Obično je ograničena na glavu, ali nerijetko može zahvatiti područje lica i vrata. Najčešća lokalizacija glavobolje je sljepoočna, rjeđe u području čeone i potiljačne regije i u području očne duplje.

Migrensku glavobolju obično prati razdražljivost, osjećaj slabosti, gubitak apetita, povraćanje, proljevi ili zatvori stolice, nepodnošenje svjetlosti i zvukova, znojenje, groznica, tremor, povišena temperatura. Prije i poslije migrenskog napada bolesnici se osjećaju neobično dobro. U toku napada mogu se razviti lokalizirani otoci na glavi, koji su naravno prolaznog karaktera i ne ostavljaju nikakve nepovratne promjene na krvnim sudovima.

Terapiju migrene možemo podijeliti na prekidanje napada i sprječavanje napada. Za prekid napada ordiniraju se lijekovi koji podižu prag boli, smanjuju vazodilataciju (proširenje krvnih sudova), te lijekovi koji smanjuju krvni pritisak, što je u nadležnosti ordinirajućeg ljekara. Sprječavanje napada je isključivo usmjereno na preparate koji smanjuju reaktivnost vazomotornih centara. Relaksanti i sedativi djeluju samo u kombinaciji sa prije pomenutim grupama lijekova. U liječenju bolesnika sa napadima migrene veoma je važna i psihoterapija.

Komentari

komentara