PRIRODNI FENOMENI U BIH: Rijeka Željeznica – ponornica na izvoru

Izvor u pećini

Ova planinska rječica kod Sarajeva prirodni fenomen je po tome što ne teče od svog izvora prema izlazu iz Godinjske pećine, već ponire u kamenu utrobu i pojavljuje se pedesetak metara niže

Za planinsku rječicu Željeznicu, koja protiče kroz sarajevsku regiju u dužini od tridesetak kilometara, vezuju se brojne zanimljivosti. Stanovnici je u nizijskim dijelovima znaju uglavnom kao mirnu i pitomu rječicu, koja mijenja ćud jedino prilikom obilnih padavina, ali uzvodno od naselja Kijevo pa do izvorišta u Godinjskoj pećini na padinama Treskavice, otkriva svoju divlju čud.

Divlja ljepotica

Probijajući se kroz vrletni kanjon, između stijena mjestimično, kao kroz iglene uši, pokazuje koliko je moćna ova divlja ljepotica. U vrijeme topljenja snijega i većih padavina Željeznica izvire i izbija iz Godinjske pećine, dok u sušnim periodima njen izvor je u samoj pećini dugoj oko 150 metara. Pravi je izvor u dubokom ždrijelu pećine.

Zanimljivo je da od izvora ne teče prema izlazu, već u pećinu u kojoj ponire u bezdan i izbija pedesetak metara podno ulaza u pećinu, u kojoj se kriju jezerce i bogat pećinski nakit. Gornji ulaz je uvijek suh i pristupačan. Kilometar niže voda se obrušava niz okomitu stijenu praveći čudesno lijep vodopad “Kace”, pored kojeg su nekada gradili mlinovi.

Voda kao da ključa

Voda kao da ključa

Do Kazana, veličanstvenog mjesta na ovoj rijeci, Željeznica teče sama, a onda joj se pridružuju vode potoka: Klesnog, Bjelatovca, Hrasničkog i potoka Dugi Do. U tjeskobnom kanjonu dugom oko 150 metara, probijajući se kroz krečnjačku gredu voda je izdubila okrugla udubljenja slična kazanima. Voda u njima previre i pjeni kao da ključa. Otuda naziv “Kazani”, koji su do rata bili pod zaštitom države kao prirodna rijetkost.

Na svom daljem putu prema Sarajevskom polju i uviru u rijeku Bosnu u mjestu Osijek, ova brza rijeka puna virova i bukova, prima pritoke: Crnu i Bijelu rijeku, te veće potoke: Ljuštra, Skok, Lukavac, Gračanski… Kod mjesta Bogatići ljudi su joj stali na put, sagradivši prvu hidrocentralu u Bosni i Hercegovini poslije Drugog svjetskog rata. No, iza sebe je samo ostavila najmanje vještačko jezero u Evropi i nastavila dalje, probijajući se kroz Krupačke stijene praveći predivnu klisuru.

(M. Smajlović/aura.ba)

Komentari

komentara