SVIJET POD SNIJEGOM: Narednih 30 godina čekaju nas arktičke zime

Globalno zatopljenje, klimatske promjene, Kyoto protokol – termini su koji su posljednjih godina postali nezaobilazni u rječniku ne samo naučnika, političara i ekologista, nego i običnih smrtnika širom svijeta. Učestalo suočavanje s ekstremnim promjenama vremena, od razornih olujnih nevremena do saharskih vrućina ili  i ekstremno niskih temperatura, nikoga ne čini ravnodušnim pa svi razmišljamo o tome kakva će nam biti klima u budućnosti.

Mojib Latif, profesor s Leibnizova instituta Univerziteta u Kielu vjeruje da će sljedeće tri decenije biti svojevrstan klimatski džep, period  hladnoće, poslije kojega se nastavlja globalno zagrijavanje.

  • Promjene u okeanskim strujama koje klimatolozi poznaju kao sjevernoatlantske oscilacije prevladat će nad globalnim zagrijavanjem i prouzrokovati 30-godišnje hladno razdoblje. Nakon toga, prosječna će temperatura ponovno početi rasti do ekstremnih vrijednosti – izjavio je Latif tokom UN-ove konferencije o klimi. S njegovom tvrdnjom slažu se i klimatolozi Američkoga nacionalnog centra za snijeg i led. Kako tvrdi njihov istraživač Mark Serreze, okeanske struje znatno pridonose promjeni temperature, a hladni džepovi koji se pojavljuju zbog stakleničkih plinova sastavni su dio procesa globalnog zagrijavanja.
  • Hladne i tople decenije izmjenjuju se već neko vrijeme. Između 60-ih i 80-ih godina prošlog vijeka Zemlju je potresalo hladno razdoblje, potom je do 2005. temperatura neprestano rasla, a sada ponovno imamo globalno zahlađenje koje će trajati deceniju ili dvije. Povezano je to s ciklusima aktivnosti Sunca i nuklearnih reakcija koje se na njemu odvijaju – kaže prof. dr. Vladimir Paar, jedan od najpoznatijih hrvatskih teorijskih fizičara i član Hrvatske akademije nauke i umjetnosti.

Čuda prirode

Prema njegovim riječima, za dvadeset, pedeset ili najviše stotinu godina može se očekivati početak novog pravog ledenog doba, a globalno zagrijavanje kojem je čovjek uzrok mit je bez stvarnog uporišta koji potiču različite interesne skupine.

  • Hlađenje i zagrijavanje Zemlje prirodni su procesi koji se događaju milionima godina, a da nije bilo ispuštanja stakleničkih plinova, već bismo bili u ledenom dobu. Ispuštanje CO2 iz tvornica nad kojim se mnogi zgražavaju zapravo je pozitivno djelovalo na klimu i odgodilo ulazak u ledeno doba – kaže Paar.

Tokom posljednjih milion godina izmijenilo se deset velikih ledenih doba i deset velikih globalnih zagrijavanja. Posljednje veliko ledeno doba potrajalo je sve do prije petnaestak hiljada godina. Veliki dio površine Evrope bio je pod debelim slojem leda.

– Tada je naš predak, pračovjek mogao po vječnom ledu prohodati, recimo, od Alpa sve do Irske. Nivo mora bio je 140 metara niži, sjeverni Jadran bio je kopno. No, prije skoro 12.000 godina dolazi do naglog globalnog zagrijavanja, temperatura raste i vječni led na evropskom, američkom i azijskom kopnu se topi, kao i ledenjaci na sjevernim morima. Čovječanstvo je već 11.000 godina u tom toplom dobu – tvrdi akademik Paar.

 

Prve žrtve Sejšeli ili Bahami

Svjetski stručnjaci sve glasnije šalju dramatična upozorenja: Prije nego što nastupi ledeno doba, zatoplit će i led će se otopiti, nivo mora naglo će narasti. Žrtve nadolazećih vremenskih promjena u narednih 20 do 100 godina bit će ostrva poput Sejšela ili Bahama, koja mogu biti potopljena. Katastrofe na Jadranu zavisit će o tome koliko će biti zatopljenje i koliko će porasti nivo mora. Dakle, možemo reći da prirodno idemo prema ledenom dobu, ali zbog čovjekove intervencije u okoliš istovremeno očekujemo zatopljenja.

A kada nastupi ledeno doba, prema tvrdnjama akademika Vladimira Paara, doći će do drastičnih promjena izgleda svijeta. Uz 12 stepeni niže temperature, ledenjaci će se proširiti preko velikog dijela Evrope, a nivo mora bit će znatno niži nego danas.

  • Ledenjaci će prekriti Evropu sve do Slovenije. Hrvatska i BiH neće biti zahvaćene ledenim pokrivačem. Nivo mora opast će oko 140 metara. Jadransko more će se povući, a Istra će ostati na suhom. Najsjevernija tačka Jadrana bit će kraj Zadra – objašnjava akademik Paar.

  Slom Golfske struje

Otac klimatskog modela i astronomske teorije klimatskih promjena smatra se Milutin Milanković, o kojem se posljednjih godina jako puno piše i priča. Najpoznatiji Milankovićev rad jest “Matematička klimatologija i astronomska teorija klimatskih promjena”, objavljen 1930. godine u Berlinu. Sedamdesetih godina njegova astronomska teorija, poznatija kao Milankovićev model, doživjela je punu afirmaciju. Ipak, o njoj se u široj javnosti i medijima počelo govoriti u posljednjih desetak godina, kada su učestali ekstremni vremenski događaji, od katastrofalnih suša do poplava biblijskih i kur’anskih razmjera, nagovijestili klimatske promjene.

Pojednostavljeno rečeno, Milankovićev model nagovještava novo ledeno doba. Treba imati na umu da je tokom protekla dva milona godina na Zemlji bilo 20 ledenih doba. Uz to, brojni geološki nalazi pokazuju da je postojao gotovo pravilan ritam promjena temperatura pri čemu se ledeno doba, dugo 100.000 godina, smjenjivalo s toplijim periodom, međuledenim dobom koje je trajalo između deset i 20.000 godina. Ovaj se model ponavljao deset puta u nešto više od milion godina, a u prethodnih dva miliona godina je neznatno varirao.

(aura.ba)

 

Komentari

komentara