U kanjonu riječice Dobropoljka na putu Sarajevo – Foča preko Dobrog polja: Čudo prirode: voda prokopala stijenu i prošla dalje!

Ovaj nesvakidašnji prizor nadomak fočanskog naselja Miljevina nikoga ne može ostaviti ravnodušnim

Kanjoni naših rijeka Neretve, Sutjeske, Une i inih vodotoka oduvijek su mamili pozornost i divljenje prolaznika, svaki je priča za sebe, ali kanjon riječice Dobropoljke podno Dobrog polja na putu od Sarajeva preko Trnova, Miljevine i Foče, jedinstven je po tome što je planinska riječica na svom putu prokopala stijenu i prošla dalje.

Zov prirode

Na svom vodotoku kroz ovaj, u isto vrijeme divlji i živopisni kraj, riječica Dobropoljka je „izdubila“ tunel, koji predstavlja neponovljiv prizor. Putnici namjernici, koji prolaze saobraćajnicom preko Dobrog polja, mogu iz automobila nakratko vidjeti ovaj tunel-pećinu, ali ljubitelji prirode preporučuju da se izađe iz vozila ili namjerno dođe u ovaj netaknuti kutak prirode kako bi se najljepše doživio suret sa ovim uistinu prirodnim fenomenom, vajarskim djelom rijeke Dobropoljke.

Posebno je znan ribarima, koji u bistrim virovima rijeke mogu uloviti pastrmku, lipljana i druge riječne ribe. Upravo jedan od takvih virova nalazi se nadomak tunela.

Kanjon Dobropoljke nudi i mnoge druge radosti ljubiteljima prirode i izletnicima željnim avanture. Uprkos ogoljelim stijenama, posebno u gornjim dijelovima, buja vegetacija sitnog ljekobilja i patuljastog rastinja. Sa korijenjem u raspuklinama stijena, za divno čudo biljke rastu, cvjetaju i zriju, odolijevajući jakim vjerovima i drugim klimatskim promjenama.

Posjetilac ostaje zatečen pri pogledu na borove „izrasle iz kamena“. Na okomitim stijenama, korjenjem „sraslim sa kamenom“ stoje uspravni i gordi, prkosi zakonima prirode.

Izvor u stijeni

U “visećim kamenim vrtovima“ mogu se naći i neke endemične vrste crnog i bijelog graba, srebrenog jasena, crnog bora i hrasta kitnjaka. Ovdje, gdje vegetacija milionima godina vodi grčevitu borbu sa kamenom, žive i rijetke vrste ptica koje savijaju gnijezda na stijenama, kao što je rijetka vrsta planinskog jasterba, a prema kazivanju lovaca mogu se vidjeti divokoze, srne, divlja kokoš, zlatna kuna, vjeverica…

U kanjonu Dobropoljke, u kome je i čovjek prokopao tunele kako bi brže stigao do svog cilja, mogu se vidjeti i drugi prirodni fenomeni: izvor u stijeni, najkraći vodotok – pritoka, kamena stolica i druge čudesne kamene figure.

Na širem području, od vrletnog Grepka, preko ravnog Dobrog polja do Drine, postoje i druga brojna mjesta koja nude čudesa. Među sestrama Dobropoljke su bistra Govza i ponornica Bistrica, ali samo je Dobropoljka na svom stoljetnom putu izdubila stijenu i prošla dalje. Ostao je prirodni fenomen da zadivljuje ljude!

Mustafa SMAJLOVIĆ/aura.ba

Komentari

komentara