Utjecaj klima uređaja na zdravlje: Temperaturna razlika NE SMIJE BITI viša od 7 stepeni Celzijevih

Zbog sve češćih dilema o utjecaju klima – uređaja na zdravlje donosimo komentare stručnjaka o njihovim prednostima, ali i problemima koji se pojavljuju kada se neracionalno upotrebljavaju. Kod malih, kućnih klima – uređaja nije dovoljno samo redovno prati filtere, nego treba čistiti i dezinficirati uređaj da bi se spriječilo nakupljanje, rast i raspršivanje bakterija, plijesni i gljivica

Ako se uređaji za klimatizaciju dobro održavaju i pravilno koriste, oni ne mogu biti štetni za zdravlje nego su naprotiv vrlo korisni sa zdravstvenog stajališta. Međutim, problemi se javljaju kada se ti uređaji neracionalno koriste i kada se ne održavaju. Specijalisti epidomiologije na temu dobrobiti i rizicima boravka u klimatiziranim prostorijama, naglašavaju kako ljetne sparine pogoršavaju stanje oboljelih od bolesti srca i krvnih žila, a ishod može biti čak i srčani ili moždani udar.

Hronični bolesnici ne bi trebali izlaziti na sunce i vrućinu, nego se odmarati u umjereno rashlađenom prostoru i piti dovoljno tekućine. Klima – uređaji su najbolja zaštita od zdravstvenih poremećaja prouzrokovanih visokim temperaturama. I ventilatori mogu olakšati podnošenje visokih temperatura, no kada vanjska temperatura poraste iznad 30 stepeni, ventilator će biti manje djelotvoran od klima – uređaja ili tuširanja hladnom vodom – kažu stručnjaci.

Vlažnost zraka od 50 posto

S obzirom da boravak u klimatiziranim prostorijama u samo nekoliko sati smanjuje mogućnost razvoja zdravstvenih poremećaja, osobama koje kod kuće nemaju klima – uređaje, a posebno penzionerima, preporućuje se da češće posjećuju i borave u klimatiziranim trgovima, knjižarama ili kinima.

Iako u njima može biti vrlo ugodno, rashlađeni prostori nisu potpuno rješenje, jer klima – uređaji mogu samo ublažiti, ali ne i potpuno ukloniti utjecaj vremenskih prilika. Bolesnicima sa hroničnim srčanim i plućnim tegobama boravak u kondicioniranom prostoru može donekle ublažiti nepovoljan utjecaj vrućine i sparine, gdje se može kontrolirati temperatura i vlažnost zraka, iako nisu samo temperature odgovorne za nepovoljan utjecaj vremenskih prilika na organizam.

– Ne treba se zavaravati da će klima – uređaj biti korisniji ako snažnije hladi. Za preosjetljivi termoregulacijski mehanizam podjednako je štetna prevelika razlika između vanjske temperature i one u prostorijama. S toga ona ne bi smjela biti veća od 6 do 7 Celzijevih stepeni. Najprimjerenija je vlažnost zraka od 50 posto, a klima – uređaj treba namjestiti tako da polahko ispušta hladan zrak, a ne da ga puše. Direktne mlazove hladnog zraka svakako treba izbjegavati, ma kako se činili ugodnima.

Preporuka kod upotrebe klima – uređaja u automobilu po pravilu je da se temperatura treba namjestiti na samo nekoliko stepeni niže od vanjske. Kada se u vožnji smirite nakon fizičkih poslova koji su prethodili putu, kao što je slaganje stvari u vozilo, ta će temperatura biti ugodna. Nemojte pretjerati jer vam putovanje može započeti prehladom, “ukočenjem” vrata ili nečim sličnim. Isto tako, pripazite da vam bilo koji oblik puhanja ne ide direktno u oči, jer i one mogu upalno reagovati. Da biste spriječili isušivanje oka tokom vožnje, možete sebi pomoći kapima koje se nazivaju umjetne suze. Obavezno birajte prijevozno sredstvo s klima – uređajem u kojem temperaturna razlika u odnosu na vanjsku nije veća od 5 stepeni i nikada nije niža od 22 stepena, jer nagli temperaturni prelasci djeluju pogubno na zdravlje hroničnih bolesnika.

Stručnjaci napominju još da, ako prijevozno sredstvo nema klima – uređaj, tokom vožnje najbolje je imati sve prozore malo otvorene, prednje 2 – 3 cm, a zadnje do 2 cm, kako bi se unutrašnjost automobila prozračivala, a da se ne stvara propuh.

Sindrom bolesne zgrade

Tokom upotrebe klima – uređaja u zatvorenim prostorima, vlažnost treba biti između 40 i 60 posto, brzina strujanja zraka najviše 0,2 m/s , a u toplom periodu temperatura prostorije trebala bi biti najviše 7 Celzijevih stepeni niža od vanjske temperature.

Ipak, ne treba pretjerati sa upotrebom klima – uređaja na radnom mjestu, pogotovo u biroima, jer to može uzrokovati prehladu, bolove i ukočenje vrata ili leđa. Također, pazite da puhanje ne usmjerite direktno prema sebi, pogotovo ne u glavu, da ne bi uzrokovali glavobolje, upale sinusa, uha i očiju, učestale infekcije disajnog sistema i psihički zamor.

Ako se prostorija prekomjerno klimatizira, to može uzrokovati isušivanje sluznice nosa, pri čemu slabi odbrambena funkcija i funkcija pročišćavanja udahnutog zraka, te se olakšava prodor uzročnika bolesti u niže disajne puteve. Pretjerano koristeći klimu, napominju stručnjaci, može izazvati i začepljenost i curenje iz nosa, kihanje, crvene oči i natečene očne kapke.

Zrak iz klima – uređaja koji se redovno ne održavaju često je mikrobiološki lošeg kvaliteta, a ponekad i neugodnog mirisa, što kod ljudi može dovesti do neugodnih reakcija, hroničnih bolova u kralježnici te pojave tzv. sindroma bolesne zgrade. Najčešće tegobe povezane sa “sindromom bolesne zgrade” su nadraženost sluznice očiju, nosa i grla, osjećaj suhoće sluznice, kašalj, svrbež, učestale infekcije disajnog sistema, glavobolja i psihički zamor.

Održavanje klima – uređaja

Kada je riječ o održavanju, treba znati da kod malih, kućnih klima – uređaja nije dovoljno samo prati filtere, nego treba čistiti i dezinficirati uređaj da bi se spriječili nakupljanje, rast i raspršivanje bakterija, plijesni i gljivica i osiguralo kvalitet zraka koji udišemo u klimatiziranoj prostoriji. Najveći dio prljavštine i mikroorganizama zadržavaju se na filterima, a dio se zadržava na izmjenjivaču te dolazi do stvaranja izolirajućih naslaga i stvaranja bio – filma. S toga je potrebno temeljito oprati izmjenjivač. A nakon toga izvršiti dezinfekciju.

Veliki sistemi za klimatizaciju i ventilaciju, kakvi su česti u poslovnim i javnim zgradama, a čije se redovno održavanje zanemaruje, potencijalno su leglo za razmnožavanje i širenje bakterije legionele koja uzrokuje atipičnu upalu pluća, tzv. legionarsku bolest, koja je u prirodnim uvjetima iznimno rijetka. Rastu i razmnožavanju legionele pogoduje stajanje vode u velikom sistemu s rashladnim tornjevima koji su često smješteni uz usisni vod klimatizacijskog sistema, zatim anorgansko i organsko onečišćenje te temperatura od 25 do 44 Celzijevih stepeni.

Zato se u poslovnim zgradama, bolnicama i hotelima redovno ispituje prisustvo legionele u vodenim sistemima. Zdravstveni stručnjaci za velike klimatizacijske sisteme smještene na krovu preporučuju upotrebu zatvorenih kanala za vodu, a rashladni tornjevi s otvorenim vodenim hlađenjem ne smiju uzimati za svoj rad nekondicioniranu, nesigurnu vodu u kojoj se lahko mogu nalaziti legionele, nego isključivo sigurnu, vodovodnu vodu. Usisani zrak klimatiziranog ili ventilacijskog zraka u zgradi mora biti propisno filtriran. Mjesto uzimanja zraka treba redovno nadzirati, kako u njegovoj blizini ne bi postojala stajaća voda, neodržavani vodeni rashladni tornjevi ili drugi izvori nečistoće. Filteri za zrak moraju se redovno zamjenjivati, prema preporuci proizvođača, a bazeni unutar komora za ovlaživanje zraka moraju se najmanje jednom godišnje čistiti i dezinficirati hlornim preparatom te isprati i napuniti čistom vodovodnom vodom.

(aura.ba)

Komentari

komentara